Likovno – literarni natječaj Mala ilirska škola Ivan Krizmanić

Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica

objavljuje:

P O Z I V

za sudjelovanje na Likovno – literarnom natječaju

Mala ilirska škola Ivan Krizmanić

u Mjesecu hrvatske knjige 14. listopada 2017. godine

U povodu obilježavanja 175. godišnjice osnutka Matice hrvatske u Mariji Bistrici Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta objavljuje Likovno – literarni natječaj Mala ilirska škola Ivan Krizmanić i ovogodišnju temu: Gajica.

Ljudevit Gaj je središnja osoba ilirskog pokreta, književnik i vođa kulturnog, političkog i narodnog preporoda u Hrvatskoj. Kao reformator hrvatske abecede po njemu nazvane gajica, objavio je u Budimu 1830. na hrvatskokajkavskom i njemačkom jeziku Kratku osnovu horvatsko–slavenskoga pravopisańa. Ta se knjižica uzima kao početak hrvatskih preporodnih gibanja i premda u početku nezapažena, poslije je imala dalekosežne posljedice za stabilizaciju hrvatskoga slovopisa i za standardizaciju hrvatskoga jezika. Prije nego što je predložio svoj pravopis Gaj je morao duboko razmišljati o jeziku, osobito kada je usvojio načelo da svaki glas mora biti bilježen jednim znakom.Njemu u čast i slovnoj reformi preporodnog doba organiziramo svečano otvorenje Male ilirske škole Ivan Krizmanić u Mariji Bistrici, mjestu koje je bilo okupljalište Gajevih istomišljenika pod zaštitom bistričkog opata Ivana Krizmanića.

Pozivaju se svi učenici osnovnih škola u Republici Hrvatskoj da se odazovu pozivu na Natječaj.

1. LIKOVNI NATJEČAJ

MOTIV POTICAJ: Gajeva slovarica

Slovarica olakšava učenje povezanosti između vizualnog simbola i njegovog fonološkog oblika. Povezivanje vizualnog i auditivnogoblika potiče razvijanjejezičnihvještinai znanja, kao što su razumijevanje i namjera pisma. Ilustracija u slovarici nije samo ukras, njezina uloga je puno slojevitija od tipičnih prikaza (šablona). Od prvobitnog poticaja na promišljanje o simbolici i asocijacijama u nižim razredima do istraživanja značaja i uloge slike u razvoju pismau višim razredima (od slikovnog i pojmovnog, preko slogovnog do alfabeta). Tako oblikovana slovarica postaje univerzalni priručnik za razvoj kompetencija u vizualnom i književnom jeziku.

CILJEVI:

• Osmisliti izgled stranice iz Gajeve slovarice za jedno odabrano slovo koja će se sastojati od dizajna slova i ilustracije
• Dizajnirajući slova istražiti nove načine oblikovanja i ukrašavanja slova uvažavajući i koristeći elemente i kaligrafske osobitosti povijesnih pisama
• Oblikovanjem ilustracije istražiti raznolike odnose crta, boja, ploha i tekstura izražene kroz kontrast i ritam kao načela komponiranja
• Komponirajući cjelinu i njezine detalje promišljati o simbolici i asocijaciji između slova i slike

KLJUČNI POJMOVI: grafički dizajn, znak, značenje, čitljivost vizualne poruke, vizualna komunikacija, simbolika, asocijacija

LIKOVNO PODRUČJE: plošno oblikovanje – dizajn

LIKOVNE TEHNIKE: crtačke, slikarske, grafičke, računalna grafika, kombinirane

OBLIK RADA: individualni

FORMAT: A4, A3

LIKOVNO UMJETNIČKA DJELA KAO POTICAJ: Egipatski hijeroglifi; Inicijal Q, Stranica kodeksa sv. Grgura, kraj 11.st; Minijatura iz Korala franjevačkog samostana, Zadar,14.st.; Prvi vrbnički misal, Inicijal B, 1456.; Hundertwasser, Noina arka 2000-ti si gost prirode – ponašaj se tako, 1980.; Paul Klee, Izranjajući iz sivila noći, 1918.; Gulillaume Apollinaire, Kaligram, 1918.; Ferdinand Kriwet, Okrugla ploča,1960.

1. 2. LITERARNI NATJEČAJ

TEMA: Prestanimo svaki na svojoj struni brenkati, složimo liru u jedno soglasje…

Ljudevit Gaj ( iz Proglasa u Danici,1835. g)

POEZIJA – domoljubne i ljubavne pjesme u kojima se isprepliće ljubav prema nekoj osobi s ljubavlju prema domovini, budnice i davorije po uzoru na Ljudevita Gaja,Antuna Mihanovića, Dimitrija Demetera, Petra Preradovića, Stanka Vraza…

PJESNIČKA FORMA: akrostih

PROZA –pitanje književnog jezika i uređenja pravopisa nameće se u preporodno doba svim znatnijim piscima, a oni su svoje pisanje podređivali potrebama trenutka i zahtjevima pokreta. Tada veliku ulogu ima osobno dopisivanje koje bilježi aktualna zbivanja, a ilirski pokret nezamisliv je bez pisama i Dnevnika Dragojle Jarnević.

KNJIŽEVNA FORMA: epistolarna ili dnevnička proza

CILJEVI:

• Upoznati pjesnike hrvatskog narodnog preporoda i ulogu budnica u to doba
• Napisati domoljubnu ili ljubavnu pjesmu u kojoj početna slova stihova čitana odozgo prema dolje daju neku riječ. To je najčešće riječ koja označava temu pjesme, autora ili osobu kojoj je pjesma namijenjena.
• Uživiti se u lik ili povijesnu osobu preporodnog doba i napisati pismo ili nekoliko stranica dnevnika u prvoj osobi

KLJUČNI POJMOVI: hrvatski narodni preporod, domoljubno pjesništvo, budnice, davorije, akrostih, dnevnik, pismo, pripovjedač u prvoj osobi

UVJETI LITERARNOG NATJEČAJA:

• Pored hrvatskog standardnog jezika, literarni rad može biti pisan svim hrvatskim dijalektima i izričajima
• Prozni radovi veličine do dvije kartice teksta (jedna kartica 1800 znakova)

1. 3. OPĆI UVIJETI NATJEČAJA:

• U Natječaju mogu sudjelovati učenici 1. – 8. razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj
• Broj radova koje škola može poslatije neograničen, pojedini autor može sudjelovati s jednim likovnim i jednim literarnim radom
• Grupni radovi se neće ocjenjivati
• Uz svaki likovni i literarni rad potrebno je navesti:
  • ime i prezime učenika
  • razred
  • naslov rada
  • ime i prezime učitelja – mentora
  • naziv, adresu škole, kontakt broj i adresu elektroničke pošte škole
  • Radove slati poštanskom službom na adresu

Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica

Zagrebačka bb, 49246, Marija Bistrica

– s naznakom Za Likovno – literarni natječaj Mala ilirska škola Ivan Krizmanić

– te u digitalnom obliku na elektroničku adresu

malailirskaskola@gmail.com

.

• Krajnji rok za predaju radova je do petka, 29. rujna 2017. godine.
• Predsjedništvo povjerenstva za izbor najuspješnijih radova čine Niko Barun (likovni), Željka Horvat Vukelja i Dubravka Težak (literarni).
• Povjerenstva za odabir likovnih i literarnih radova proglasit će tri najuspješnija rada u dvije dobne kategorije: razredna i predmetna nastava.
• O zaključcima Povjerenstva svi sudionici Natječaja bit će pravodobno obaviješteni elektroničkom poštom.
• Autori najuspješnijih likovnih i literarnih radova zajedno sa svojim mentorima bit će nagrađeni edukativnim izletom Ilirci u Hrvatskom zagorju i javno predstavljeni na svečanom otvorenju Male ilirske škole Ivan Krizmanić u Mariji Bistrici, u subotu, 14. listopada 2017. godine.
• Učenicima sudionicima i njihovim mentorima uručit će se prigodno priznanje, a nagrađenima –medalja i Diploma Male ilirske škole Ivan Krizmanić.