Danas se u Općini Marija Bistrica, uz samo mjesto Marija Bistrica koje prem zadnjem popisu stanovništa iz 2021. ima 1045 stanovnika, nalaze ova naselja: Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica.
Naselje Globočec smješteno je 4 km sjeveroistočno od Marije Bistrice. U kasnom srednjem vijeku spominje se kao posjed bistričkoga vlastelinstva 1209., 1326. i 1343. Kao feudalni posjed pripadao je u 16. st. djelomično bistričkomu feudalnom vlastelinstvu obitelji Bradač te djelomično malim plemićkim posjednicima. Krajem 16. st. (1598.) kao posjednici Globočeca spominju se i grofovi Konjski. Jedan od posljednjih veleposjednika Horvat rasprodao je početkom 20. st. svoj posjed seljacima. Dijelovi naselja su zaseoci Breg, Gregurići, Hanžeki, Jarek, Jarki, Krči i Skočakov Jarek. Prema popisu stanovništva iz 2011. imalo je 525 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 490 stanovnika.
Hum Bistrički smješten je 2 km zapadno od Marije Bistrice. Spominje se još kao posjed bistričkog vlastelinstva 1209., 1535. i 1598. Godine 1598. imaju ovdje posjede još neke obitelji, među njima i Isthwanffy (Ištvanfi). Zbog siromaštva narod se iseljavao, tako da su 1931. čak 34 kuće bile nenastanjene i porušene. Dijelovi naselja su zaseoci Borkovci, Habazinov Breg, Kušićev Jarek, Magdalenski Breg, Prlićev Jarek i Srednji Hum. Godine 2011. imao je 441 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 430 stanovnika.
Laz Bistrički smješten je 4 km južno od Marije Bistrice. Spominje se kao feudalni posjed 1327. kada ga je Nikola Ludbreški darovao zagrebačkom kaptolu, odnosno kaptolskom velikom prepoštu. Naselje je dugo nazivano Vražji Laz (Wrazilaz), a zatim do 1900. Laz. Dijelovi naselja su zaseoci Brezovica, Brijeg, Jarek, Ves i Vrh. Godine 2011. imao je 788 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 742 stanovnika.
Laz Stubički smješten je 7 km južno od Marije Bistrice. Godine 2011. imao je 267 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 220 stanovnika.
Podgorje Bistričko (do 1900. Podgorje) smješteno je 2 km južno od Marije Bistrice. Spominje se kao feudalni posjed bistričkog vlastelinstva 1535., 1598. i 1695. Posljednji veleposjednik bio je barun Dioniz Hellenbach. Dijelovi naselja su zaseoci Berlin, Bregi, Donje Podgorje, Kozara, Luči brijeg i Rim. Godine 2011. imalo je 904 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 849 stanovnika.
Podgrađe (od 1900. do 1991. Podgrađe Bistričko, a zatim ponovno Podgrađe) smješteno je 4 km. sjeverozapadno od Marije Bistrice. Ime sela nastalo je od grada ili utvrđenoga plemićkog dvorca koji se nekada nalazio na brdu Hum. Danas se to mjesto zove Gradina. Ovdje je u kasnom srednjem vijeku bilo središte bistričke feudalnog vlastelinstva, pa se zato i taj grad-tvrđa naziva Bistrica. Castrum Bistrica spominje se 1327. i 1363., a iz dokumenta za 1477. zna se da ovome kaštelu-vlastelinstvu pripadaju i posjedi sjeverno od rijeke Krapine – Turnišće i Veleškovec. Tada je ovdje gospodar bio ban Ivan Chuz (Ćuz). Kasniji su gospodari: Andrija Henningh, 1504. nadbiskup Toma Erdödy, 1507. Lovro Bradač iz Ladomerca, 1509., te Šandor Konjski. U ispravi kralja Vladislava iz 1507. kaže se da se kaštel Bistrica nalazi pokraj rijeke Bistrice na brdu Hum. Za 1589. zapisano je da se kaštel Bistrica zove drugim imenom Podgrađe. Kad je pogibelj od Osmanlija prestala, napuštena je tvrđa na brdu Hum, marof je ostao u Podgrađu, te je sagrađen novi plemićki dvorac u Mariji Bistrici koji se održao do naših dana. Noviji su vlasnici ovoga posjeda: 1598. Isthwanffy i Kerecheny, oko 1730. Cernkoczy, 1740. Praskachi, zatim Sermage, Schlippenbach, Jelačić i konačno obitelj Hellenbach koja je feudalni posjed najvećim dijelom rasprodala seljacima. Posjedu Podgrađe pripadao je i marof Brezovec (spominje se 1535.). Dijelovi naselja su zaseoci Bajsi i Jakopci. Godine 2011. imalo je 321 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 302 stanovnika.
Poljanica Bistrička (do 1931. Poljanica) smještena je 2 km sjeveroistočno od Marije Bistrice. Kao posjed bistričkoga feudalnog vlastelinstva spominje se prvi puta u sačuvanim dokumentima iz 1598. Kasnije mu je pridružen i Vinski Vrh. Dijelovi naselja su zaseoci Brezje, Donja Poljanica, Glečev Brijeg, Poljanički Crnički, Popkov Brijeg, Vinski Vrh i Vrapci. Godine 2011. imala je 347 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 292 stanovnika.
Selnica smještena je 6 km sjeverozapadno od Marije Bistrice. Spominje se u sačuvanim dokumentima prvi puta 1535. zajedno s Brezovcem koji se sa Selnicom spaja 1598. No, prema Darku Lackoviću Selnica se, u arhivskoj građi Kaptolskog arhiva u Zagrebu, spominje zajedno sa Brezovcem već 1494. Dijelovi naselja su zaseoci Brezovec, Donja Selnica, Gornja Selnica i Srednja Selnica. Godine 2011. imala je 653 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 596 stanovnika.
Sušobreg Bistrički (do 1993. Gornji Sušobreg) smješten je 5 km sjeveroistočno od Marije Bistrice. Ime naselja je u starijim spisima različito zapisivano: Susomberg, Šušobreg, Sosemberk itd. Spominje se kao feudalni posjed 1482., 1483., 1505., 1517. i 1520. Vlasnici su mu bili među ostalima: od 1517. do 1600. obitelj Konjski, a 1802. zagrebački biskup koji je oko 1920. rasprodao svoj posjed seljacima. Do 1993. zaseok je naselja Sušobrega. Godine 1931. bilo je 13 praznih kuća; stanovnici su iz njih odselili tražeći bolje uvjete života. Stoga je 2011. ovo naselje imalo svega 81 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima tek 70 stanovnika.
Tugonica je smještena 3 km sjeverozapadno od Marije Bistrice. U sačuvanim dokumentima prvi puta se spominje 1535. kao posjed bistričkoga vlastelinstva (prema Darku Lackoviću već 1494.). Godine 1931. je bilo 11 praznih kuća, budući su stanovnici odselili u „posavske krajeve”. Selu je tada pripadao marof Totovićevo kao dio bivšeg bistričkog vlastelinstva. Dijelovi naselja su zaseoci Donja Tugonica i Gornja Tugonica. Godine 2011. imala je 517 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2021. ima 517 stanovnika.