Stanovništvo

Prema zadnjem popisu iz 2021. Marija Bistrica broji 5.553 stanovnika u svojoj općini.

Informacije o stanovništvu

Na području općine Marija Bistrica žive starosjedioci i doseljenici. Starosjedioci su živjeli ovdje u 16., 17., i 18. st. Djelomično su se održali do danas, a djelomično su izumrli ili se raselili.

Doseljenici u ovaj kraj dolaze tijekom 19. i 20 st. U većini su se održali sve do sada, no djelomično su i oni izumrli ili se raselili.

Zašto su se u ovaj kraj doseljavali toliki stanovnici?

Prije 1848., kad bi izumrla obitelj na nekom bistričkom vlastelinstvu, feudalac bi na taj pusti urbarski posjed preseljavao kmetove iz nekoga drugoga zagorskoga prenapučenog vlastelinstva. Poslije ukinuća feu­dalizma i kmetstva, kad su se neke ovdašnje obitelji odselile u grado­ve i na istok u plodnije krajeve, na njihovu zemlju došle su iz okolice manje imućne obitelji. Privredni razvitak Marije Bistrice i danas pri­vlači nove doseljenike.

Vrlo je velika razlika u omjeru između starosjedilaca i doseljenika u pojedinim naseljima. Tako je Mari­ja Bistrica već 1981. imala otprilike samo 25% starosjedilaca, a čak 75% doseljenika. U ostalim selima sta­nje je bilo sljedeće: starosjedilaca je u Podgorju bilo otprilike 30%, u Sušobregu 42%, u Tugonici 58%, Globočecu 62%, u Selnici 64%, u Humu 70%, u Poljanici 82%, u Lazu 83% i u Podgrađu 90%.

Kretanje stanovništva kroz povijest

U cijeloj bistričkoj župi bilo je 1787. samo 2.028 stanovnika u 439 brač­nih parova, koji su živjeli u 214 kuća. Sto godina kasnije, 1887. bilo ih je jedva dva puta više, točnije, oko 6.000. No i takvo kretanje stanovništva u župi smatrano je vrlo povoljnim, jer je, prema dostupnim podacima od 1793. do 1937, godišnji prirast župe bio među naj­boljim u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Župa je imala od 1928. do 1938. godine prosječni natalitet od 31,8 %, a takav je natalitet bio tada svega u trećini župa zagrebačke nadbiskupije. Čak još i četrdesetak godina kasnije, 1980., natalitet u župi bio je povoljan jer nije bilo većeg iseljavanja u daleku tuđinu, nego uglavnom prema Vrbovcu, Dugom selu, Čazmi te Kutini. Prema popisu iz 2001. općina Marija Bistrica imala je 6.612 stanovnika, od toga 3.168 muškaraca i 3.444 žene.

Prema zadnjem popisu iz 2021., u općini Marija Bistrica živi 5.553 stanovnika, od toga 2.648 muškaraca i 2.905 žena.

Tablica 1. Popis stanovništa Općine Marija Bistrica po dobi 2021.

Tablica 2. Popis stanovništva po naseljima Općine Marija Bistrica po dobi 2021.

u 2021. godinu prema narodnosti  u Općini Marija Bistrica živi 5500 Hvarta odosno njih 99,05 % izjasnilo se da su Hrvati, prema vjeroispovijesti u općini je ukupno 5021 katolik odnosno njih 90,42 % izjasnilo se da su katolici.

Jedna od temeljnih odrednica ukupnog kretanja stanovništva je prirodno kretanje (natalitet i mortalitet). Za razliku od broja i struktura stanovništva, koji se bilježe popisima (u pravilu) svakih deset godina, prirodno kretanje se bilježi svake godine (vitalna statistika). U Tablici 3 prikazano je prirodno kretanje stanovništva Općine Marija Bistrica za razdoblje od devet godina.

Tablica 3.  Prirodno kretanje stanovništva Općine Marija Bistrica

U posljednjih devet godina vidljiva je negativna stopa prirodnog prirasta koja se kretala od -51 do -22.

Grafikon 1 Prirodno kretanje stanovništva u posljednjih devet godina

Na smanjenje nataliteta najznačajniji utjecaj imaju društveni, gospodarski i socio-psihološki faktori. Značajan utjecaj na smanjenje nataliteta u Hrvatskoj imalo je dugotrajno iseljavanje stanovništva, i to uglavnom stanovništva radno-sposobne i fertilne dobi, veća zaposlenost žena, gospodarski i društveni uvjeti, suvremeni način života u kojem se ljudi općenito odlučuju za manji broj djece itd. Takav trend također odražava se i na Općinu Marija Bistrica. Budući da je useljavanje u Hrvatsku neznatno i ne može nadoknaditi nedostatak nastao negativnim prirodnim kretanjem, Hrvatska se već niz godina suočava s općom depopulacijom.

Skip to content