U petak, 20. ožujka, svjedočili smo posebnom, a neki smatraju i najljepšem astronomskom fenomenu, događaju u kojem je usred dana Mjesec zasjenio veličanstveno Sunce. Mjesec promjera svega 3 647 km postavio se ispred skoro 400 puta veće goruće kugle (promjer Sunca iznosi 1 391 684 km). Tako su se na istom pravcu našli Sunce, Mjesec i Zemlja, Mjesec skoro 400 puta bliže Zemlji nego Sunce, što se u našim krajevima opažalo kao djelomična pomrčina Sunca. Mještani Marije Bistrice zahvaljujući Juliju Caru, studentu četvrte godine istraživačkog smjera fizike na PMF-u u Zagrebu, i gospodinu Jovici Šegi, svestranom članu OMH u Mariji Bistrici, koje je spojila Matica hrvatska, imali su priliku pratiti pomrčinu pomoću dva teleskopa i uz stručnu podršku. Tu priliku iskoristilo je osamdesetak učenika viših razreda OŠ Marija Bistrica. U pratnji svojih učiteljica oko 10 sati popeli su se na 12. postaju bistričke Kalvarije, opskrbljeni zaštitnim filterima za oči (poput starih rendgenskih snimki i maski za zavarivanje) te uživali u prizoru. Učenici su bili oduševljeni. Strpljivo su pratili sve faze pomrčine.
Samom promatranju pomrčine prethodilo je predavanje pod naslovom „Djelomična pomrčina Sunca – tko je ugasio Sunce?“ održano u četvrtak, 19. ožujka, u Domu kulture u 18:30. Bilo je to još jedno u nizu predavanja i radionica iz ciklusa „Znanost za svakoga – noć pod zvijezdama“. I ovaj put Julio Car pred stotinjak zainteresiranih posjetitelja zanimljivo je i slikovito objasnio kako, zašto, kada i gdje dolazi do pomrčine Sunca. Ispričao je i neke povijesne događaje i zanimljiva praznovjerja vezana uz pojavu pomrčina. Prikazao je nastajanje triju vrsta pomrčine Sunca: potpune, djelomične i prstenaste te objasnio da će kod nas biti djelomična, dok će u najsjevernijim krajevima Europe (Svalbardu i Farskim otocima) sretnici uživati skoro tri minute u potpunoj pomrčini. Objasnio je i nastanak pomrčine Mjeseca te informirao prisutne da ćemo je moći vidjeti u rujnu. Objasnio je i uzroke izmjena dana i noći, Mjesečevih mijena, te postojanja četiri godišnja doba. Predavanje je završilo uputama kako sigurno pratiti pomrčinu da Sunčeva svjetlost ne ošteti vid promatrača, te fascinantnim kratkim videoprikazom potpune pomrčine koja se dogodila u Meksiku. Potpune pomrčine u prosjeku se pojavljuju svakih 18 mjeseci, no događaju se na različitim stranama svijeta. Na istom dijelu našeg planeta ista vrsta pomrčine Sunca ponavlja se svakih dvjesto godina. Sljedeća pomrčina Sunca koja će se imati prilike pratiti u Hrvatskoj i za koju se predviđa da će biti potpuna, prognozira se za 2081. godinu.
Nadam se da će naši učenici, svjedoci predavanja i radionice, pamtiti što su vidjeli, čuli i naučili i stečena znanja i iskustvo prenijeti i na mlađe naraštaje. Možda neki od njih budu svjedočili i pomrčini 2081.
Velika HVALA Juliju Caru, Jovici Šegi i predsjednici OMH Snježani Husinec na ideji i trudu da se ovaj izuzetan događaj obilježi i kvalitetno poprati. Drago mi je da smo još jednom na Julijevu inicijativu podigli pogled prema nebu, na trenutak zaboravili sve brige i probleme prepuštajući se prirodi i uzbudljivom nesvakidašnjem prizoru koji vjerojatno više nećemo doživjeti…
Ivančica Hopek Kramar
