Početna stranica » Zanimljive crtice iz povijesti

Zanimljive crtice iz povijesti

Saznajte više o povijesti iz naših crtica.

Crtice

Tradicija hodočašćenja u Mariju Bistricu traje od pronalaska kipa Majke božje Bistričke 16. srpnja 1684.., ali povijest Marije Bistrice nije vezana samo uz kip MBB
Župni dvor (1753.) je bio jedno vrijeme sastajalište hrvatskih preporoditelja. Ovamo su zalazili Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, J.J. Stroβmayer, te glazbenici Zajc, Lisinski i Kirschhofer.
U Mariji Bistrici su se vjenčali grof Ernest Karlo Schlippenbach i grofica Henrika Sermage, Antun pl. Rubido i Sidonija Erdödy (operna primadona), dr. Ljudevit Gaj i Paulina Krizmanić
1920. godine kada su vojne vlasti žigosale i odredile konje za vojsku po selima, došlo je do pobune. Pobunjenici su opljačkali crkvu i bistričke trgovce. Pljačkaši su uhvaćeni i blago kažnjeni. Sudio im je pjesnik Dragutin Domjanić koji se u jednoj pjesmi ispričava Majci Božjoj što je te ljude morao suditi i moli je za oprost.
U vrijeme II. svjetskog rata ovdje je boravio Krsto Hegedušić čije se nedovršene freske mogu vidjeti u bazilici. Freske su trebale prikazivati: Rođenje Kristovo, Bijeg u Egipat i Križni put. Freske nisu dovršene jer završetkom rata nije bilo poželjno boraviti u Mariji Bistrici.
Prva škola u Mariji Bistrici spominje se već 1590., pa 1699., ali nema točnih podataka koliko su trajale. Od 1852. škola radi bez prestanka.
Poslije ukinuća kmetstva 1848. osnovana je općina, 1900. sagrađena je zgrada općinskog poglavarstva.
Teško je govoriti o počecima glazbe i upotrebi glazbala u Mariji Bistrici jer je ovdje glazba bila njegovana od davnina. Prvi bistrički suveniri bila su glazbala. Osnivanjem Vatrogasnog društva 1889. počeo je s radom i Puhački orkestar. Osnivanjem KUD – a “Lovro Ježek” 1975. Puhački orkestar s folklornom sekcijom i tamburaškim orkestrom sudjeluje kod gotovo svake bistričke manifestacije.
Kamen temeljac za kapelu Sv. Petra položio je blaženi Alojzije Stepinac, a izgrađena je 1940.
15. kolovoza 1971. održan je u Mariji Bistrici XIII. Marijanski međunarodni kongres kojeg je predvodio poseban papin izaslanik kardinal Franjo Šeper. Na kongresu se okupilo do tada u komunističkim zemljama neviđeno mnoštvo od oko 150000 hodočasnika.
3. prosinca 1971. na Biskupskoj konferenciji Jugoslavije hrvatski biskupi su proglasili svetište u Mariji Bistrici za Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke
24. i 25. svibnja 1974. održan je u Mariji Bistrici I. hrvatski nacionalni marijanski kongres
1. listopada 1978. Mariju Bistricu su pohodili misionarka ljubavi Blažena Majka Tereza i bengalski misionar opat Ante Gabrić
9. rujna 1984. održan je drugi velebni hodočasnički skup Nacionalni euharistijski kongres (NEK ’84.) kojeg je predvodio bečki nadbiskup kardinal Franz Koenig, posebni izaslanik pape Ivana Pavla II. i rimski školski kolega zagrebačkih nadbiskupa Blaženog Alojzija Stepinca i kardinala Franje Šepera. Propovjednik je bio tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić
20. lipnja 1987. Sveta stolica je uvela blagdan Majke Božje Bistričke, 13. srpanj kao blagdan Katoličke crkve u Hrvata.
3. listopada u ovo malo mjesto je došao Sveti otac Papa Ivan Pavao II, blagoslovio ga i na zamolbu zagrebačkog nadbiskupa mons. Josipa Bozanića pred 500000 hodočasnika, proglasio bivšeg zagrebačkog nadbiskupa bistričkog hodočasnika, kardinala Alojzija Stepinca blaženim.

Zanimljive crtice iz povijesti

Crtice

Gradovi pobratimi

Grad Buzet

Piekary Śląskie

Privatnost